Ortopedija Bilić Vision u Zagrebu

Prestanite ignorirati bolove u šaci i ruci

prof. dr. sc. Ranko Bilić, specijalist ortoped — Thu, 18 Jun 2020 09:39:10 +0000

Svaka bol je znak da se nešto negativno događa u organizmu. Neke osobe će otprve reagirati na takav znak i potražiti pomoć, a neke će čekati dok bol ne postane neizdrživa. Cilj ovoga teksta je ukazati koliko je bitno pridati važnost boli odmah kada se pojavi. Na taj se način povećava šansa bržeg i boljeg izlječenja i sprječavaju daljnje komplikacije. Bitno je naglasiti da su šaka i ruka među osjetljivijim dijelovima tijela. To najbolje objašnjava podatak da u usporedbi s ostatkom tijela, šaka ima stotinjak puta više osjetnih primatelja ili receptora. Osim šake, u osjetljivije dijelove tijela ubrajamo i lakat. Vjerojatno vam se barem jednom dogodilo da ste se nehotice udarili u lakat te poznajete bol koja se tada javlja. Sada znate i zašto. Ukoliko na bol šake pravovremeno reagirate, osim što brinete o vlastitom zdravlju, vjerojatno ćete izbjeći operacijsko liječenje. Postoji više metoda liječenja šake i ruke bez operacije. One su primjenjive i učinkovite jedino u situacijama kada se osoba javi specijalisti ortopedu u početku bolesti. U nastavku ću navesti koje simptome treba odmah prijaviti liječniku. U suprotnom, velika je vjerojatnost da će na šaci i ruci ostati kraće ili duže, a možda i trajne posljedice. 1. Ne boli vas jako? Ako se bol kontinuirano javlja, potrebno se obratiti liječniku. Tablete nisu dugoročno rješenje za bol. Osim toga, nemamo svi isti prag tolerancije na bol. Prema mom iskustvu, osobe koje se mogu nositi s boli se najčešće prekasno obrate liječniku. Na taj način umanjuje se šansa za potpuno izlječenje. 2. Niste se ozlijedili? U 35 godina rada i iskustva, često su mi dolazili pacijenti s istim opravdanjem: „Nisam se nigdje udario pa sam mislio da je nešto prolazno i da će proći samo od sebe“. Razlog tome je što se bol često može pojaviti zbog učestalog ponavljanja iste ručne aktivnosti. Najčešći primjeri takvih radnji su: tipkanje na mobitel, rad mišem, kućanski poslovi, sportske aktivnosti itd. 3. Boli vas lijeva ruka pa koristite desnu? Još jedna česta izjava mojih pacijenata: „Služio sam se drugom rukom, dok mi ovdje bol ne prođe.“ Radilo se o trncima, boli, nelagodi, pritisku, mravinjanju ili nekom drugom simptomu, najgore rješenje je samo čekati da prođe. Unatoč tome što simptomi mogu privremeno nestati, ne mora biti znak da je bolest izliječena. 4. Zaboravili ste da vas je boljelo? Javljanje boli u određenim vremenskim razmacima pomaže osobama da lakše na nju zaborave. Kako vrijeme odmiče, tako sjećanje na bol sve više blijedi. Problem je u tome što je takva „periodična bol“ najopasnija jer dokazuje da bolest nije izliječena. U takvih pacijenata koji uz to odgađaju specijalistički pregled, operacija je najčešće jedina moguća terapija. Stoga vas molimo da prestanete ignorirati bilo kakve poteškoće koje osjetite u šaci ili ruci. Bolest najčešće neće proći sama od sebe. Izbjegnite operaciju i izliječite svoje tegobe brigom o svojemu zdravlju. Ukoliko ste se prepoznali u bilo kojoj od ovih situacija, javite nam se. NARUČI SE NA PREGLEDISKUSTVA PACIJENATA

The post Prestanite ignorirati bolove u šaci i ruci appeared first on Ortopedija Bilić Vision u Zagrebu.

Prenaprezanje šaka – od tog sindroma danas obolijevaju i djeca i odrasli

prof. dr. sc. Ranko Bilić, specijalist ortoped — Mon, 09 Mar 2020 14:20:14 +0000

Zadnjih nekoliko desetljeća značajno se povećala učestalost sindroma prenaprezanja na šakama i rukama, s obzirom na dugotrajan rad na tastaturi, mišu, mobitelu itd. Nekada su od sindroma prenaprezanja obolijevale gotovo isključivo starije osobe od 40 i 50 godina, ali danas se dobna granica značajno smanjila. Relativno često u ambulantu dolaze djevojčice i dječaci sa sindromom prenaprezanja koji pretjerano koriste mobitel i/ili tastaturu, a najčešće su nedovoljno fizički aktivni za svoju dob. Prof. dr. sc. Ranko Bilić, ortoped u privatnoj poliklinici Bilić Vision obavio je više od 15.000 ortopedskih i traumatoloških operacijskih zahvata baveći se istodobno znanstveno istraživačkim radom koji je rezultirao s dvijestotinjak stručnih i znanstvenih radova. Neki od njih često su citirani u svjetskoj znanstvenoj literaturi, a njihovi rezultati primjenjuju se u svakodnevnoj praksi u cijelome svijetu. Najuža specijalnost su mu bolesti, oštećenja i ozljede ruke i šake i često je posljednja nada ljudima koji su ‘pokušali sve’, ali bez uspjeha. “Najveće zadovoljstvo mi je pomoći pacijentima, a posebno me veseli učiniti ono što drugima ne polazi za rukom”, kaže nam na počektu razgovora o modernim oštećenjem i ozljedama. “To je moguće”, kaže profesor, “jer sam imao sreću rano se specijalizirati u usko područje, imati brojne učitelje i mentore svjetskoga ranga, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu, više godina provesti u inozemstvu na najboljim klinikama i raditi ono što volim, za što imam smisla i što me ispunjava. Dajem sve od sebe da pomognem cijeloj osobi, a ne samo da liječim problem zbog kojeg je netko došao. Smatram da je pacijent važan dio tima u njegovom liječenju te mu detaljno objašnjavam njegov problem i dajem detaljne upute u smislu specifičnih “domaćih” zadataka, navika i životnog stila, kako bismo zajedno postigli najbolji mogući rezultat liječenja.” Objasnite funkciju gornjih ekstremiteta, opterećenost, ali i što se događa kada dio ovog sustava ‘ispadne iz igre’ zbog bolova, istegnuća, lomova… koliko nas to ugrožava u obavljanju svakodnevnih aktivnosti? “Osnovna funkcija gornjih ekstremiteta – ramena, nadlaktice, lakta, podlaktice i ručnog zgloba je postaviti ruku u odgovarajući položaj, tako da šaka može ispuniti svoju dvojaku funkciju osjeta i hvata. Gornji ekstremiteti, osobito ručni zglob i šaka, imaju vrlo složenu anatomiju s velikim brojem kostiju, zglobova, mišića, tetiva i živaca koji omogućuju ljudima široku lepezu obavljanja različitih aktivnosti. Obzirom da je ruka, posebno šake, najsavršeniji organ lokomotornog sustava vrlo je osjetljiv organ i podložan je raznim ozljedama (natučenje, istegnuće, puknuće kosti/tetive/mišića itd.) i oštećenjima koje nastaju uzastopnim i višekratnim mehaničkim opterećenjima – sindromima prenaprezanja, kako ih zajednički nazivamo.” Danas se mnogi ljudi tuže na brojne simptome koji smanjuju funkcionalnu sposobnost ruku, koje su vjerojatno i najizloženije sindromima prenaprezanja. Kako to objašnjavate? “Tijekom evolucije šaka i ruka postupno su se razvile, zajedno s razvojem i povećanjem volumena mozga, iz isključivo organa za pokretanje u organ koji danas poznajemo. Taj evolucijski proces počeo je prije oko 2,3 milijuna godina. Ljudske ruke, kao i ostatak tijela, postepeno su postajali sve tanji i slabiji, a prsti i mišići koji ih pokreću sve tanji i duži. To je omogućilo današnjem čovjeku da se bavi sve preciznijim poslovima, a živci i njihovi završetci postajali su sve složeniji i brojniji, tako da je ruka, posebno šaka, osim organa za hvatanje, postala i važan osjetni organ. Tako na šaci postoji u prosjeku stotinjak osjetno bolnih tjelešaca više po jedinici površine nego na većini ostalih dijelova tijela. Obzirom na takvu anatomsku, funkcionalnu i osjetnu kompleksnost šake, ona je posebno izložena pojavi sindroma prenaprezanja. Sindromi prenaprezanja javljaju se i na nogama, ali znatno rjeđe nego na rukama.” Što zapravo podrazumijeva sindrom prenaprezanja? “Sindrom prenaprezanja je stanje podkapacitiranosti pojedinih dijelova našeg lokomotornog sustava (sustav za pokretanje) koji zbog upale i mikro oštećenja različitih vrsta tkiva nisu u stanju izvršavati profesionalne, sportske i ostale aktivnosti kojima su izloženi. Postoji čitav niz razloga nastanka sindroma, a dijelimo ih na vanjske i unutarnje. Najčešći unutarnji faktori su anatomske nesavršenosti, nedovoljna mišićno tetivna snaga i fleksibilnost, a najčešći vanjski faktori su loša ergonomija pri radu ili treningu, a u koje spada pretjerani intenzitet, predugo trajanje rada ili treninga i prevelika učestalost, obzirom na mišićno tetivnu snagu i izdržljivost, zatim nedovoljna vještina pri radu i/ili sportskim aktivnostima, kao i ne adekvatni radni uvjeti ili sportska oprema. Postoje različiti stadiji svakog sindroma prenaprezanja, a stadij određujemo prema simptomima i opsegu oštećenja tkiva koji su zahvaćeni prenaprezanjem. Javlja se često nakon 35. ili 40. godine života, ali i u ranijoj životnoj dobi. Čest razlog je taj što naša mišićna masa, naše tetive i njihova hvatišta na kosti, postepeno slabe tijekom starenja. Poznato je da se mišića masa smanjuje, nakon 30. godine života, tempom od 0.5 do 1,0 posto godišnje, a bez obzira što smo zadržali isti ili sličan stupanj fizičkih aktivnosti. To uglavnom ne primjećujemo i obavljamo svakodnevne profesionalne, sportske i ostale aktivnosti istim žarom kao dok smo bili mlađi. Posebno se to odnosi na poslove slabijeg ili jačeg intenziteta, a koje češće ponavljamo. U slučaju da naši mišići i ostali nabrojeni elementi u kinetičkom lancu nisu dovoljnog kapaciteta za izvršavanje radnje, dolazi do razvoja sindroma preopterećenja. On se može pojaviti naglo ili postepeno, a tegobe u smislu simptoma se najčešće postepeno pojačavaju i postaju sve učestalije.” Tko je najizloženiji ovom sindromu, koje kategorije stanovnika, koje dobi i koje profesije? “Zadnjih nekoliko desetljeća značajno se povećala učestalost sindroma prenaprezanja na šakama i rukama, obzirom na dugotrajan rad na tastaturi, mišu, mobitelu itd. Nekada su od sindroma prenaprezanja obolijevale gotovo isključivo osobe starije od 40 ili 50 godina, ali danas se dobna granica značajno smanjila, tako da su se pacijenti gotovo podjednako rasporedili u dobne skupine od 10-60 godina. Relativno mi često u ambulantu dolaze djevojčice i dječaci sa sindromima prenaprezanja koji pretjerano koriste mobitel i/ili tastaturu, a najčešće su nedovoljno fizički aktivni za svoju dob. U tom smislu često sam svjedok rasprava, ponekada žučnih, između djece i roditelja o tome koliko vremena djeca pacijenti provode na mobitelu, tastaturi i mišu. Često povijest bolesti ukazuje na intenziviranje uobičajenog posla u smislu intenziteta i vremena provedenog na tastaturi, kao što je završavanje nekakvog projekta, završavanje doktorata, pripreme za koncert, gustog programa sportskih treninga i natjecanja, radova u vrtu, posebno u proljeće itd. Od 90-tih godina prošlog stoljeća, sve češće susrećem pacijente, najčešće programere, dizajnere itd., koji rade na tastaturi i mišu 10-12, pa i više sati dnevno. To su uglavnom mlađi ljudi, a zapravo niti se dovoljno kreću, niti vode normalan život. Čovjek nije dizajniran za toliko sjedenje i rad na tastaturi i mišu, ali to se obično zaboravlja, dok se ne javi bolest krvožilnog sustava, sindrom prenaprezanja, što može biti povezano, ili neka druga patologija.” Ovom sindromu nekada su bili izloženi i neki sportaši. Je li danas slika oboljelih drugačija? “Kako se poboljšavaju rezultati u svim sportskim disciplinama, tako se i sve više povećava učestalost sindroma prenaprezanja kod sportaša. To je postao ozbiljan problem današnjice i za očekivati je da sindromi prenaprezanja postanu ozbiljan javnozdravstveni problem. Neki javnozdravstveni problemi, kao zarazne bolesti, među kojima su neki potpuno ili će doskora biti iskorijenjeni, a javljaju se novi koji su povezani s promjenom ljudskih profesionalnih, sportskih i aktivnosti koje provodimo u slobodno vrijeme. Najbolji primjer za to je sindrom karpalnog tunela, koji je nekada bio izrazito rijedak kompresijski sindrom žica medianusa u karpalnom tunelu – tunelu kroz koji živac prolazi i iz podlaktice ulazi u šaku. Prije 20 ili 30 godina, pacijente sa sindromom karpalnog tunela operirao sam u prosjeku jednom u 10-15 dana, a danas ih operiram u prosjeku 2-3 tjedno. Mogu reći da, zadnjih nekoliko desetaka godina, sve češće operiram pacijente sa sindromima prenaprezanja, a među koje spadaju i kompresijski sindromi živaca, najčešće sindrom karpalnog tunela i sindrom kubitalnog tunela gdje je ulnarni živac pritisnut u laktu. Sindromi prenaprezanja već sada su ozbiljan problem koji značajno opterećuje zdravstvene, socijalne, mirovinske, kao i ostale fondove. Trend povećanja učestalosti sindroma prenaprezanja vrlo je sličan povećanju učestalosti pojave tumora, a koje, u području šake i ruke, u najvećem broju treba liječiti operacijski.” Navodno su ugroženi i neki glazbenici. Koji i što je za njih najveći problem? “Sve veći profesionalni zahtjevi i na glazbenike dovode do povećanja učestalosti sindroma prenaprezanja i u toj grupi. Najveći problem je dugotrajna izloženost učestalom ponavljanju pokreta i težina instrumenta. Moram naglasiti da su vrhunski glazbenici posebno ugrožena skupina pacijenata, obzirom na guste programe i potrebu za svakodnevnim dugotrajnim sviranjem, jer se vrlo kasno odlučuju da potraže pomoć liječnika. Oni nerijetko, ali i mnogi drugi, najprije traže brza rješenja raznih nestručnjaka i time samo pogoršavaju svoje stanje i […]

The post Prenaprezanje šaka – od tog sindroma danas obolijevaju i djeca i odrasli appeared first on Ortopedija Bilić Vision u Zagrebu.

Kako se određuje način liječenja sindroma karpalnog tunela?

prof. dr. sc. Ranko Bilić, specijalist ortoped — Fri, 09 Nov 2018 10:10:40 +0000

Pacijenti se često javljaju s upitima da im je dijagnosticiran sindrom karpalnog tunela. Zanima ih trebaju li obaviti operaciju ili ne. Međutim, odgovor na to pitanje zahtijeva kompleksniju obradu pacijenta. Stoga, sami podatak da je dijagnosticiran sindrom karpalnog tunela nije dovoljan. Šaka je najvažniji proizvodni i osjetni organ osobe. Živac medianus jedan je od najvažnijih elemenata uspješnog funkcioniranja šake kao funkcionalnog i osjetnog organa. Način liječenja sindroma karpalnog tunela Stoga se način liječenja sindroma karpalnog tunela određuje prema stupnju oštećenja ili kompresiji živca medianusa. To nam određuje klinički nalaz, podatak o trajanju tegoba, specifični testovi te pretraga elektromiografija (EMG). Ovisno o stupnju oštećenja živca medianusa, primjenjuje se nekoliko vrsta operacijskog liječenja. Ako se radi o prvom ili drugom stupnju oštećenja ili kompresije živca, tada nije potrebno operacijsko liječenje već je ono potrebno tek u trećoj fazi. Operacijsko liječenje šake Obzirom da se radi o mikro-neurokirurškoj operaciji najvažnije je da operaciju radi kvalificirani kirurg za šaku, tj. netko tko primjenjuje sve principe operacijskog liječenja šake. To podrazumijeva operativni zahvat u aksilarnoj blok anesteziji. To izvodi anesteziolog s puno iskustva u primjeni takve vrste anestezije. Također je od odlučujuće važnosti da se zahvat radi u blijedoj stazi. Odnosno, da se primjeni kožni rez koji je paralelan s kožnim brazdama i koji siječe brazdu ručnoga zgloba pod 60 stupnjeva. Na taj način bi ožiljak bio minimalan ili ga uopće ne bi bilo. Nadalje, neophodno je primijeniti nekoliko dodatnih mikrokirurških zahvata. Njihova primjena ovisi o stupnju oštećenja živca medianusa, hipotrofiji ili hipotoniji tenarne mišićne izbočine, o hipertrofiji (povećanju) tetivnih sinovijalnih ovojnica. Također ovisi i o promjeru luka koji čine kosti ručja koji treba ponekada korigirati u smislu povećanja promjera itd. Iznimno je važno da se zahvat radi pod velikim povećanjem kako bi se izbjeglo arteficijalno (nehotično) oštećenje živca, presijecanje anastomoze (veze) između živca medianusa i ulnarnog živca itd. Za dodatna pitanja i informacija, slobodno nam se javite za dogovor oko termina pregleda. NARUČI SE NA PREGLEDISKUSTVA PACIJENATA

The post Kako se određuje način liječenja sindroma karpalnog tunela? appeared first on Ortopedija Bilić Vision u Zagrebu.

Sindromi prenaprezanja ruke

prof. dr. sc. Ranko Bilić, specijalist ortoped — Thu, 02 Feb 2017 14:41:12 +0000

Osnovna uloga ramena, nadlaktice, lakta, podlaktice i ručnog zgloba je postaviti ruku u odgovarajući položaj, tako da može ispuniti svoju funkciju. Gornji ekstremiteti, osobito ručni zglob i šaka, imaju vrlo složenu anatomiju s velikim brojem kostiju, mišića, tetiva i živaca. Oni su neophodni za rad i sportske aktivnosti, a podložni su akutnim ozljedama (natučenje, puknuće kosti/tetive/mišića itd.) ili oštećenjima koje nastaju uzastopnim i višekratnim mehaničkim opterećenjima (npr. upale zbog preopterećenja ili prenaprezanja). To je temeljni razlog zašto upravo na tim dijelovima tijela najčešće dolazi do sindroma prenaprezanja. Najčešći sindromi prenaprezanja su upale tetiva, upale ovojnice tetiva (tenosinovitis), sindrom karpalnog tunela ili prijelom zamora. Koji sindromi prenaprezanja postoje? Sindromi prenaprezanja lakta i podlaktice su nekada bili najčešći kod sportaša, a danas su čak češći kod ljudi koji svakodnevno rade više od 4 do 5 sati za računalom. Svaka aktivnost tijekom koje ponavljamo iste pokrete koji uključuju rotaciju podlaktice, savijanje i ispružanje lakta, ručnog zgloba i prstiju, može uzrokovati sindrom prenaprezanja. Sindromi prenaprezanja se također često javljaju u bacačkim i reketnim sportovima, kod ljudi koji redovno rade za računalom, ljudi koji se aktivno bave uređenjem vrta (hortikulturom), a posebno kod majki prvorotkinja koje se nisu navikle na poslove koji su se pojavili nakon rođenja djeteta. Anamneza ili povijest bolesti je jako bitna kod ovih sindroma jer će liječniku znatno olakšati postavljanje pravilne dijagnoze. Osim anamneze, kod sindroma prenaprezanja važno je da liječnik zna izvesti brojne testove kako bi postavio preciznu dijagnozu sindroma prenaprezanja, a što je temelj za liječenje. Najčešći sindromi prenaprezanja su: Sindrom karpalnog tunela Škljocavi prst DeQuervain-ova bolest Teniski lakat Golferski lakat Sindrom sraza dijela ručnog zgloba (gimnastički ručni zglob) Intersekcijski sindrom (veslački ručni zglob) Upale tetiva njihovih ovojnica šake i podlaktice (tenosinovitis) Upala tetive ulnarnog savijača ručnog zgloba Liječenje sindroma prenaprezanja Sindromi prenaprezanja liječe se preventivnom zaštitom, odmorom, ledom, kompresijom, elevacijom (RICE tretmanom), lijekovima i modalitetom odnosno fizikalnom terapijom. Svi navedeni tretmani su poznati po kratici PRICEMM – protection, rest, ice, compression, elevation, medications, and modalities. PRICEMM je usvojeni režim liječenja za sindrome prenaprezanja lakta i podlaktice bez obzira na uzrok. PREVENTIVNA ZAŠTITA (eng. Protection) Prvenstveno se odnosi na one koji tijekom svojih aktivnosti prenaprežu svoje ruke i koji bi trebali ograničiti svoje aktivnosti po intenzitetu i vremenski kako se ne bi razvio sindrom prenaprezanja. ODMOR (eng. Rest) Odmor ne označava potpunu obustavu aktivnosti što može dovesti do gubitka sportskog ili radnog kapaciteta, već se odnosi na prilagodbu aktivnosti (sukladno potrebama liječenja) ili djelomični odmor, a što ne utječe na pogoršanje oštećenja tkiva. LED (eng. Ice) Led se koristi za ublažavanje boli i smanjenje otoka. KOMPRESIJA (eng. Compression) Kompresija se koristi kao prevencija oticanja. Pri korištenju kompresije je potrebno obratiti posebnu pažnju ako je uzrok prenaprezanja sindrom pritiskanja živca. ELEVACIJA (eng. Elevation) Elevacija se koristi radi sprječavanja venskog zastoja oko ozljede jer se njome postiže venozna drenaža kojom se prevenira i liječi otok. Venski zastoj može dovesti do povećanja upale i boli. LIJEKOVI (eng. Medications) Lijekovi koji se mogu koristiti uključuju nesteroidne protuupalne lijekove (NSAR) i, vrlo rijetko, kortikosteroidi. MODALITET/FIZIKALNA TERAPIJA (eng. Modalities) Modaliteti mogu uključivati ultrazvuk, električnu stimulaciju i masažu. Kada sindrom prenaprezanja otežava pacijentu izvršavanje njegovih aktivnosti, prikladna je radna terapija. Također je često u procesu uspješnog izlječenja potrebna i ergonomska evaluacija u smislu prilagodbe radnog mjesta pacijentu. Operacijsko liječenje U akutnoj i subakutnoj fazi sindroma prenaprezanja, odlični rezultati postižu se neoperacijskim liječenjem. U kroničnoj fazi, najčešće je neophodno operacijsko liječenje koje se provodi u skladu s liječenjem pojedinih dijagnoza. Zaključak U slučaju pojave gore navedenih sindroma prenaprezanja, preporuča se kontaktirati specijalista ortopeda za područje gornjih ekstremiteta. Važno je naglasiti da pravovremeno javljanje specijalistu za šaku i ruku uvelike utječe na finalan rezultat liječenja. Za sva dodatna pitanja i nedoumice oko vaših tegoba pozivamo vas da nam se javite i rezervirate termin za pregled i konzultacije. Naručiti se možete pozivom na broj 01 4678 444 ili putem online forme. NARUČI SE NA PREGLEDISKUSTVA PACIJENATA

The post Sindromi prenaprezanja ruke appeared first on Ortopedija Bilić Vision u Zagrebu.

Bolest ili ozljeda šake i ruke – kako izbjeći trajne posljedice

prof. dr. sc. Ranko Bilić, specijalist ortoped — Mon, 19 Sep 2016 12:16:14 +0000

Da bi se uspješno izliječila bolest ili ozljeda šake i ruke uvelike ovisi o tome kada je pacijent prvi put posjetio liječnika specijalista. Osim toga, bez detaljne i točne dijagnostike, nema uspješnih rezultata. Pri tome veliku ulogu ima pacijent. Upravo radi toga, odlučio sam skupiti svoja iskustva u posljednjih 35 godina rada s pacijentima iz ambulante i podijeliti ih s vama. Značajnu zaslugu za iskustva i znanje koje sam stekao zahvaljujem i mojim mentorima. Kako u Hrvatskoj, zahvaljujem mentorima i u desetak eminentnih klinika po svijetu. Top tri glavna razloga zašto pacijenti odgađaju prvi posjet liječniku Nisam imao vremena. – Najučestaliji razlog kojeg mi pacijenti navode kada dođu u ambulantu je da su imali puno posla i obaveza. Zato nisu stigli ranije doći na pregled i konzultacije. Međutim kada su uvidjeli da problem kojeg imaju sa šakom i rukom ne prolazi i dodatno otežava svakodnevne aktivnosti, na koncu su odvojili vrijeme za pregled. Ne mogu na bolovanje. Ovo je drugi najčešći razlog. Strah pacijenata da će dobiti otkaz ukoliko budu išli na bolovanje te nemaju vremena za rehabilitaciju pa nisu vidjeli smisao dolaska na pregled. Mislio sam da će proći samo od sebe. Ako nešto ne boli jako ili nisu imali konkretni udarac ili povredu, pacijenti najčešće čekaju da to prođe samo od sebe. Međutim, kada se stanje ne popravi, obično više nemaju izbora. Tek onda traže pomoć specijalista za njihov problem. Bolje spriječiti, nego liječiti! Nakon dužeg odgađanja veća je mogućnost da će se nakon detaljnog pregleda i postavljene dijagnoze ustanoviti neka manja ili veća trajna oštećenja šake i ruke. Kod takvih pacijenata najčešće dolazi do trajnog smanjenja radnog kapaciteta, a time im se smanjuje i općenita kvaliteta života. Pacijentu je teško prihvatiti kada mu se kaže da će ostati manje ili veće trajne posljedice jer se nije javio na vrijeme liječniku specijalistu za šaku i ruku. Osobito neugodne i stresne situacije budu u slučajevima kada se pacijent već liječi kod nekog drugog liječnika koji mu nije mogao ili znao pomoći. Razumljivo je da pacijent bude uzrujan kad otkrije kako krajnji rezultat liječenja u većem ili manjem postotku ne može biti bez trajnih i nepovoljnih posljedica. Što zbog uznapredovale bolesti šake i ruke, neadekvatne dijagnostike ili liječenja, pogrešnog ili zakašnjelog liječenja te kasnog javljanja specijalistu za šaku i ruku, Krivo srasla kost nakon prijeloma Nakon prijeloma u području šake i ruke te završenog liječenja i rehabilitacije, pacijentima često zaostaju trajne posljedice. Radi se o smanjenom opsegu pokreta ručnog zgloba i prstiju, pokreta u smislu rotacije podlaktice te pokreta lakta i ramena. Česte posljedice su i slabost snage stiska šake, bolovi, deformacija, smanjen ili nenormalan osjet, trnci, žmarci, probadanje, pečenje itd. Pacijenti mi se često žale da im nitko od liječnika traumatologa, kirurga ili ortopeda, nakon određene vrste prijeloma i provedenog liječenja, nije objasnio da bi njihov ishod liječenja mogao biti nepovoljan. I to zbog težine i kompleksnosti ozljede te da mogu očekivati neku od gore nabrojenih trajnih posljedica. Određenom broju mojih pacijenata liječnik prije početka liječenja nije postavio nikakvu dijagnozu. Međutim, za liječenje bolesne ili ozlijeđene šake i ruke ključno je postavljanje točne dijagnoze za uspješno liječenje. (Ne)uspješni rezultati ne dolaze preko noći Do smanjenja funkcije šake ne dolazi samo zbog posljedica ozljede u tom području. Već i zbog smanjenja opsega pokreta susjednih zglobova kao što su lakat, rame i pokret u smislu rotacije podlaktice. Stoga, ako je bolestan ili ozlijeđen jedan dio šake ili ruke, treba vježbati sve zglobove ruke koji su zdravi i nisu imobilizirani. Na primjer, ako je imobiliziran lakat, još tijekom nošenja imobilizacije treba vježbati rame, ručni zglob i prste. Ako je imobiliziran ručni zglob, tada treba vježbati prste, lakat, rame itd. Najčešća greška zbog koje nastaje ozbiljna invalidnost šake je imobilizacija zglobova u korijenu prstiju u ispruženom ili djelomično ispruženom položaju. Nakon dva do tri tjedna imobilizacije u takvom položaju, nastaje veće ili manje smanjenje opsega pokreta tih zglobova. Ona se pogoršava dužinom trajanja imobilizacije. Zbog takve neispravne imobilizacije ne možemo formirati šaku i hvatati predmete. To uzrokuje značajno smanjenje životnog i radnog kapaciteta. Ispravan način imobilizacije zglobova u korijenu prstiju je „sigurnosni“ položaj pri čemu su korijenski zglobovi prstiju savijeni pod kutom od 70-80 stupnjeva, a ostali zglobovi prstiju potpuno ispruženi. Pri planiranju liječenja važno je znati da zglobovi palca i ručni zglob dobro toleriraju produženu imobilizaciju, a zglobovi prstiju izrazito slabo. Postoje adekvatni položaji u kojima se imobiliziraju pojedini zglobovi ruke. Nakon toga će ponovno postizanje normalnog opsega pokreta zglobova tijekom rehabilitacije biti uspješno i brzo. Postoje i pogrešni položaji. Nakon njih će isti ti zglobovi trebati vremenski znatno dužu rehabilitaciju sa znatno slabijim krajnjim rezultatom ili bez rezultata. Odabir odgovarajućeg specijalista Kako bi se postigli uspješni rezultati nakon liječenja bolesne ili ozlijeđene šake i ruke potrebno je odmah u početku kontaktirati liječnika specijalista za kirurgiju šake/ruke. Bitno je naglasiti da nije svaki kirurg, traumatolog i ortoped educiran i za specifične probleme i operacijsko liječenje šake i ruke. Nakon toga, neophodno je u razgovoru, ovisno o dobi, zanimanju i specifičnim potrebama pacijenta, te ovisno o mogućnostima i prijedlozima specijalista za šaku i ruku, odrediti optimalan način liječenja. Na kraju, važno je aktivno sudjelovati u provođenju liječenja. Počevši od odluke za određenu vrstu liječenja pa do provođenja mjera koje specijalist za šaku i ruku preporuči kao „domaću zadaću“ koju pacijent treba obavljati samostalno kod kuće. Krajnji čin liječenja šake i ruke je rehabilitacija. Pritom je važno da specijalist pošalje pacijenta na rehabilitaciju u ustanovu za koju zna da će se moći provesti posebno zahtjevna i individualna rehabilitacija koja je najčešće potrebna za najsavršeniji organ sustava za pokretanje ljudskoga tijela – šake. Ako se ozljeda ili bolest dogodi, nemojte ostati pasivni. Takav stav vas stavlja u milost i nemilost najčešće nepovoljnim događajima. Aktivan stav u liječenju i rehabilitaciji ozlijeđene ili bolesne šake opredjeljenje je koje će vam omogućiti najbolje moguće rezultate liječenja. Takav aktivan i moderan pristup liječenju primjenjujemo i zagovaramo u Poliklinici Bilić Vision. Možete se naručiti na pregled pozivom na broj 01 4678 444 ili putem online forme. NARUČI SE NA PREGLEDISKUSTVA PACIJENATA

The post Bolest ili ozljeda šake i ruke – kako izbjeći trajne posljedice appeared first on Ortopedija Bilić Vision u Zagrebu.

Kako spriječiti najčešće ozljede ruke, lakta i ručnog zgloba?

prof. dr. sc. Ranko Bilić, specijalist ortoped — Mon, 20 Jun 2016 14:59:40 +0000

U proljeće i ljeto osim temperatura, naglo poraste i broj sportskih i rekreativnih aktivnosti, ali i općenito aktivnosti na otvorenom. Volite li rolanje, biciklizam, planinarenje, šetnje, plivanje ili trčanje dobro je znati kako se sačuvati od ozljeda. Izuzev sporta i rekreacije, u toplije vrijeme ozljede često znaju proizaći i iz vrtlarenja, košnje trave, obrezivanja i sličnih aktivnosti. U nastavku izdvajam prema vlastitom iskustvu koje su to najčešće ozljede koje se pojavljuju u proljeće i ljeto te kako se od njih zaštititi. Prijelom palčane kosti Prijelom palčane kosti u području ručnog zgloba je najčešći prijelom na cijelom ljudskom tijelu. Do njega dolazi jer se svi ljudi refleksno prilikom bilo kojeg pada dočekuju na ruke kako bi zaštitili ostatak tijela od udarca. S obzirom da s pojavom lijepog vremena raste broj sportskih i rekreativnih aktivnosti, raste broj i padova prilikom kojih dolazi do ovog prijeloma. Jedan od ključnih problema kod prijeloma palčane kosti je krivo zacjeljivanje koje onda uzrokuje razne tegobe u svakodnevnom životu. Što je stupanj cijeljenja u krivom položaju veći, to su veće i tegobe, kao i smanjenje funkcije šake i ruke. U proljeće i/ili ljeto mi u ambulantu sve više ljudi dolaze sa slomljenom palčanom kosti zbog neodržavanja ravnoteže prilikom rolanja, bicikliranja i slično. Kako spriječiti prijelom palčane kosti? Zaštitne rukavice u funkciji štitnika su neizostavan dio kod zaštite od prijeloma palčane kosti. To se osobito preporuča djeci i početnicima u svim sportovima gdje nisu potpuno savladali održavanje ravnoteže. Liječenje slomljene palčane kosti – vrsta liječenja ovisi o tipu prijeloma Ukoliko se ipak slomi palčana kost, odmah se treba javiti ortopedu, najbolje odgovarajućem specijalistu za šaku i ruku kako bi se napravio detaljan pregled te potrebna rendgenska snimanja. Prijelom palčane kosti se ponekad može izliječiti nošenjem lognete, ali ako se radi o težem prijelomu nužna je operacija. Liječenje slomljene palčane kosti U čak 80% slučajeva, pri liječenju imobilizacijom, dolazi do zacjeljenja kosti u krivom položaju. Tada je jedini način izlječenja operacijsko liječenje koje se stručno naziva korektivnim presijecanjem i ispravljanjem osovine kosti (osteotomija). Prijelom čunaste (skafoidna) kosti ručja Osim prijeloma palčane kosti, sve češća ozljeda do koje dolazi u vanjskim aktivnostima je i prijelom skafoidne ili čunaste kosti ručja (dio kostiju unutar šake uz ručni zglob). Za prijelom čunaste kosti je zanimljivo da kod oko 20% ozlijeđenih ona uopće ne zacijeli. Do toga najčešće dolazi zbog krive dijagnostike, odnosno nedijagnosticiranja prijeloma ili pogrešnog načina liječenja. Kako bi se izbjegli ovakvi ishodi, iznimno je važno odmah, nakon pada, kontaktirati ortopeda – specijalista za šaku i ruku. Liječenje slomljene čunaste kosti ruke Do prijeloma čunaste kosti ručja dolazi prilikom pada na šaku koja se u ručnom zglobu do kraja savije na suprotnu stranu od strane dlana – ovo se osobito često događa u sportskim aktivnostima, najviše nogometu. Nakon precizne dijagnostike se određuje tip prijeloma te se na temelju toga odlučuje hoće li biti potrebno ići na operaciju ili ne. Ako ste nakon pada na šaku imali bolove sa strane palca i u području ručnog zgloba (neovisno o periodu trajanja boli) najvjerojatnije se radi o prijelomu čunaste kosti. Teniski lakat Teniski lakat je oštećenje tetiva na hvatištu na vanjskoj strani lakta uzrokovana prenaprezanjem ili dugotrajnim stresom. Do ove bolesti dolazi zbog učestalog ponavljanja nekih pokreta rukom. Puno češće se javlja za vrijeme lijepog vremena kada su pojačane vanjske aktivnosti, jer teniski lakat između ostalog može prouzrokovati obrezivanje u vrtu (hortikultura), zakucavanje čavla ili igranje tenisa. Pacijenti s teniskim laktom osjećaju bol na vanjskoj strani lakta koja se može proširiti na podlakticu. Bol nastaje prilikom podizanja stvari i kod stiskanja šake, a može se osjetiti čak i jedna vrsta lagane boli za vrijeme mirovanja, posebno tijekom spavanja. Kako izbjeći teniski lakat? Vrlo se važno dobro pripremiti prije sportskih aktivnosti. Prekomjerna uporaba mišića ruke može dovesti do upale tetive, a zatim i do manjeg oštećenja tetiva koje vežu mišić s kostima na vanjskoj strani lakta. Stoga je važno imati odmore pri dužem radu, kao i mijenjati ruke prilikom ponavljanja jednog te istog pokreta više puta. Liječenje teniskog lakta Vrsta liječenja ovisi o stadiju bolesti. U početnom obliku teniskog lakta nije potrebna operacija, već liječenje injekcijama uz određene vježbe. U slučaju akutne faze bolesti s bolovima i otokom, primjenjuju se različite vrste fizikalne terapije, nesteroidni analgetici i protuupalni lijekovi. Operacije se izvode samo kad je teniski lakat u već uznapredovaloj fazi i kada ne pomaže konzervativno liječenje. Ukoliko i sami osjećate bilo koji od prethodno navedenih simptoma i problema ili imate posljedice nakon prijeloma, javite nam se za pregled i konzultacije. Telefon Poliklinike je 01 4678 444 ili se naručite putem online obrasca. NARUČI SE NA PREGLEDISKUSTVA PACIJENATA

The post Kako spriječiti najčešće ozljede ruke, lakta i ručnog zgloba? appeared first on Ortopedija Bilić Vision u Zagrebu.

5 razloga zašto visoke pete nisu najbolje prijateljice žena

Prim. dr.sc., Mladen Madjarević, specijalist ortoped — Wed, 18 May 2016 11:39:20 +0000

Iako dugotrajno nošenje obuće s visokom petom, može izazvati bolove u nogama i leđima, većina žena će otrpjeti bol. Uglavnom zbog toga što se u visokim petama osjećaju samouvjerenijima i sigurnijima. Ali osim trenutne neugode za vrijeme nošenja visokih potpetica, one mogu ostaviti trajne posljedice i deformacije stopala. Ukoliko se na te tegobe na vrijeme ne reagira, kasnije se mogu liječiti jedino kirurškim zahvatima. Koji su najčešći razlozi zašto do toga dolazi: 1. Loše držanje Osim boli koja nastaje nakon što je noga satima stisnuta u uskim cipelama, visoke pete čine i druge nepogodnosti. Iako na prvi pogled sveukupni dojam su utegnute noge na kojima mišići dolaze do izražaja, nije sve onako kako se čini. Naime, visoke potpetice presavijaju stopalo prema naprijed tako da se sveukupna tjelesne težina prilikom stajanja i hodanja prebacuje na prednji dio stopala. Prednji dio stopala zbog svoje funkcionalne anatomije nije sposoban u potpunosti ispuniti zahtjeve prevelikog opterećenja, a to dovodi do prebrzog zamaranja mišića uz pojavu boli i nedovoljne venske cirkulacije donjih ekstremiteta. Od prevelikog pritiska na prednji dio stopala pojavljuju se i natisci, odnosno žuljevi na prednjem dijelu tabana i prstima. 2. Tendonitis ili upala tetiva Preopterećenje mišića može se manifestirati i bolovima u samim tetivama ili na hvatištu tetive uz pojavu kliničke slike tendonitisa (bol duž same tetive) ili entezitisa tetive (bol u području hvatišta tetive). Predugo i preveliko opterećenje Ahilove tetive dovodi do degeneracije iste s pojavom bolnih čvorova, a u najtežem slučaju i do pucanja degenerativno promijenjene tetive. Hodanje u visokim petama skraćuje troglavi mišić potkoljenice, a djelomično u manjem stupnju i Ahilovu tetivu, tako da s vremenom hod u cipelama s ravnim đonom ili bosonog uzrokuje bolan i otežan hod. 3. Čekićasti i presavijeni prst Čekićasti prst je deformacija prstiju stopala karakteriziran presavijenim udaljenijim člankom prsta tako da podsjeća na čekić. U prvim fazama deformacije čekićasti prst je fleksibilan i može se pasivno ispraviti, ali kasnije postaje ukrućen te se može jedino operativnim zahvatom ispraviti. Za razliku od čekićastog prsta, presavijeni prst je deformiran u zglobu među člancima prsta koji su bliži samom stopalu. Deformacije prstiju uzrokuju uske cipele s visokom petom pasivno skupljajući prste prema palcu, a nemogućnost aktivnih pokreta prstiju slabi male mišiće stopala čime deformacija samo napreduje, odnosno aktivno deformira prste u savijenom položaju. 4. Bol u leđima Hod ili stajanje u visokim petama presavija tijelo prema naprijed, a kako bi se spriječilo padanje tijela prema naprijed, sama zdjelica se pregiba prema naprijed, slabinski dio kralježnice formira pojačanu lordozu (luk kralježnice otvoren prema stražnjoj strani) leđa i ramena se zabacuju prema straga, a prsa prema naprijed. Ova poznata seksi poza umara vanjske mišiće kukova. Za vrijeme hoda u visokim potpeticama kralježnica zauzima prisilni položaj što uslijed istegnutog položaja jedne grupe mišića te presavijenog položaja druge grupe mišića izaziva kroničnu bol. 5. Anatomske promjene Kontinuirano nošenje obuće s petom višom od 5 cm kroz duži period može imati za posljedicu promjene položaja anatomskih struktura stopala. Spominje se da i prisilni položaj slabinske kralježnice uz stresne situacije može dovesti i do pomicanja kralježaka, odnosno do istezanja. To dovodi do promjena anatomskih struktura kralježnice što izaziva neugodne neurološke tegobe u smislu bolova, trnjenja, slabljenja osjeta i drugih subjektivnih tegoba koje prosijevaju od slabinskog dijela do stopala. Filmske dive kao i osobe iz svijeta mode kao npr. Sarah Jessica Parker i Victoria Beckham su “digle bijelu zastavu” nakon što su ih liječnici upozorili da odustanu od visokih peta. Sarah Jessica Parker rekla je da su godine hodanja u štiklama po New Yorku trajno oštetile njezine noge. Nakon što je prije par godina operirala deformaciju palčane kosti (Halux valgus) uzrokovanu učestalim nošenjem visokih peta, ova 51-godišnja glumica danas visoke potpetice nosi samo na crvenom tepihu. Svakako nije za zanemariti niti izraženi venski crtež njezinih stopala koji je sigurno uzrokovan smanjenom cirkulacijom koju prouzrokuje nepravilan položaj stopala za vrijeme nošenja visokih potpetica. Victoria Beckham je također prošla operaciju deformacije palčane kosti (haluks valgus – najčešću prednju deformaciju stopala). Kako spriječiti prednju deformaciju stopala – haluks valgus? 1. Nosite visoke potpetice s platformom kako bi visina pete bila maksimalno 5cm. I dalje ćete dobiti efekt povišenih potpetica, a vaše stopalo neće bespotrebno trpjeti. 2. Izbjegavajte svakodnevno nošenje visokih peta i uskih cipela. Ukoliko na posao nosite ovakvu vrstu obuće, imajte uvijek sa sobom rezervnu široku prostranu obuću kako biste se mogli preobuti. Primjerice, rezervni par udobnih cipela s mekim savitljivim đonom u uredu ili autu može biti od velike pomoći. 3. Nosite odgovarajuće ortopedske uloške u svakoj prilici. Ukoliko nemate ortopedske uloške koji su adekvatni za vaše stopalo preporuča se posjetiti specijalista ortopeda i konzultirati se koji su ulošci najbolji za očuvanje vaših stopala. 4. Vježbajte jačanje mišića stopala. Prilikom konzultacija u vezi adekvatnih ortopedskih uložaka, zatražite vašeg specijalista ortopeda savjet te smjernice za vježbanje jačanja mišića stopala. U Poliklinici Bilić Vision već dugi niz godina uspješno liječimo razne deformacije stopala. Razmišljajte o svojim stopalima na vrijeme i nemojte zanemarivati koštane promjene i bolove koje osjećate. Naručite se na ortopedski pregled stopala pozivom na 01 4678 444 ili putem online forme.

The post 5 razloga zašto visoke pete nisu najbolje prijateljice žena appeared first on Ortopedija Bilić Vision u Zagrebu.

RICE tretman: odmor, led, kompresija, elevacija

prof. dr. sc. Ranko Bilić, specijalist ortoped — Thu, 31 Mar 2016 07:52:16 +0000

RICE tretman je način liječenja za skoro svaku ozljedu (jednokratnu ozljedu) ili oštećenje tkiva (nastaje uslijed učestalih pokreta i napora), istegnutih ligamenata ili zbog istezanja i/ili natučenja različitih dijelova lokomotornog sustava (sustav za pokretanje čovjeka), a najčešće mišića. Prije svega potrebno je naglasiti što označava akronim RICE – R -rest (odmor), I -ice (led), C -compression (kompresija) i E -elevation (povišeni položaj iznad razine srca). RICE tretman obično se koristi kao metoda liječenja s ciljem smanjenja upale i natečenosti koje prouzrokuje ozljeda ili oštećenje. Odmor (Rest) Nakon ozljede bitno je odmah prestati s radnjama i pokretima koje štete ozljedi te treba omogućiti odmor ozlijeđenog područja (primjerice, šake). Često se događa da pacijentima nije lako odmarati ozlijeđeno područje, jer se radi o dijelovima tijela koji su svakodnevno prijeko potrebni. U tim slučajevima koriste se neki dodatni proizvodi kao pomoć u smanjenju pritiska u određenom području ili za imobilizacijiu ozlijeđenog dijela tijela. Primjerice, u slučaju uganutog gležnja tretman RICE može uključivati neku udlagu ili štaku jer si većina ljudi ne može priuštiti boravak u krevetu radi odmaranja gležnja – a da ne spominjemo što će to produljiti oporavak jer oslabe mišići i gubi se njihova fleksibilnost. Još jedna bitna stvar koju treba zapamtiti vezana za RICE je da ako određena radnja uzrokuje bol, trebate prestati to raditi ili napraviti pauzu. Izazivanje daljnjih bolova samo će uzrokovati dodatnu bol i dugoročnu štetu. Led (Ice) Stavljanje leda važan je korak RICE tretmana. Led bi se trebao koristiti odmah nakon ozlijede i zatim tijekom procesa oporavka. Led se upotrebljava da smanji bol i otečenost, a i može usporiti krvarenje (ako postoji). Prvih nekoliko dana nakon ozljede potrebno je stavljati led od 10 do 15 minuta, više puta dnevno. Led ne treba stavljati direktno na kožu, već se može umanjiti osjećaj hladnoće umotavajući ga u ručnik ili nešto tome slično. Najbolje je kupiti u ljekarni Ice gel – plastičnu vrećicu punu gela s kojom se dobije i futrola u koju ju zamotate prije aplikacije. U slučaju da koža postane bijela zbog leda, potrebno je odmah prestati hladiti ozljedu. Oni koji imaju vaskularne bolesti, šećernu bolest ili smanjen osjet trebaju se posavjetovati s liječnikom prije nego što stavljaju led. To je iznimno važno, jer u takvim situacijama može doći do smrzavanja kože i led može učiniti više štete nego dobroga. Kompresija (Compression) Nakon leda, sljedeći korak RICE tretmana je kompresija. Cilj kompresije je smanjenje otečenosti. Postoje različite medicinske proteze koje imaju umetke za kompresiju određenih dijelova tijela. Također, u svrhu kompresije često se koristi i elastičan zavoj. Prilikom korištenja elastičnog zavoja potrebno je pripaziti da se omotava od periferije prema centru i ne stegne prejako kako ne bi došlo do zastoja krvotoka. Ukoliko zavoj bude prečvrsto postavljen može doći do trnaca po ekstremitetima ili ukočenosti te natečenosti ispod zavoja. Osim proteza i zavoja, postoje i kompresijske rukavice ili čarape kao alternativno rješenje za kompresiju. Elevacija (Elevation) Elevacija ili držanje na povišenom uključuje korištenje gravitacije kao dio RICE tretmana za liječenje ozljeda. Držeći ozlijeđeno područje iznad razine srca može smanjiti otečenost. Zato što omogućava drenažu venozne krvi prema srcu, kao i tekućina koje čine otok. Kad se sjedne i stavlja led na ozlijeđeno područje treba paziti da je ozlijeđeni dio na jastuku, po mogućnosti iznad razine srca. Idealna prilika za relativno praktičnu elevaciju natečenog ekstremiteta je preko noći za vrijeme spavanja. U tu svrhu postoje udlage koje su dizajnirane za korištenje u krevetu tijekom noći. Odmor, Led, Podizanje, Kompresija i… Osim RICE tretmana česta je upotreba nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAIDs), kao ibuprofen (Advil, Motrin) ili naproksen (Aleve). Kako i samo ime kategorije ovih lijekova govori, pomažu u smanjenju otečenosti i boli. Odmor, led, kompresija i elevacija dobar su početak. Međutim, ponekad ovi koraci RICE tretmana nisu dovoljni za izlječenje ozljede. Stoga, ako ste slijedili ove korake nekoliko dana i nemate znakove poboljšanja, trebali biste potražiti pomoć specijalista ortopeda ovisno o području tijela na kojemu se dogodila ozljeda. U Poliklinici Bilić Vision rade vrhunski specijalisti ortopedi koji Vam mogu pomoći sa svim vrstama ozljeda gornjih i donjih ekstremiteta. Za sve upite i narudžbe nazovite 01 4678 444 ili se javite putem online forme. NARUČI SE NA PREGLEDISKUSTVA PACIJENATA

The post RICE tretman: odmor, led, kompresija, elevacija appeared first on Ortopedija Bilić Vision u Zagrebu.

Najčešće zimske ozljede u području šake i ruke

prof. dr. sc. Ranko Bilić, specijalist ortoped — Tue, 12 Jan 2016 09:49:23 +0000

Volite li zimu i skijanje, sanjkanje, klizanje ili jednostavno idete u zimske šetnje, dobro je znati kako se sačuvati od zimskih ozljeda. U nastavku ću govoriti više o ozljedama koje se događaju u području šake i ruke iz svog vlastitog iskustva. Skijaški palac Skijaški palac je najčešća ozljeda kod skijaša te zato i nosi takav naziv. Radi se o ozljedi unutarnjeg ligamenta u korijenskom zglobu palca, a koji je od ključnog značaja za funkciju palca. Do ovakve ozljede dolazi prilikom pada za vrijeme kojeg držač skijaškog štapa ne popusti stisak palca i prstiju. To se događa jer je skijaš sklon da pri držanju štapa previše udalji palac od šake, a što je potpuno neprirodno. Zbog toga djelomično ili čak potpuno puca taj unutarnji ligament u korijenskom zglobu palca. Kako izbjeći „skijaški palac“? Skijaški palac može se izbjeći ako se za vrijeme skijaškog treninga vježba način na koji se drži skijaški štap, kad se pada i ustaje. Ovakve vježbe su rutina na ozbiljnim skijaškim treninzima i nisu jednostavne. Stoga je potrebno kontinuirana vježba kako bi se skijaš mogao snaći za vrijeme pada. Liječenje skijaškog palaca Ukoliko je već došlo do ozljede navedenog ligamenta, potrebno se obratiti kirurgu za šaku i ruku. Ortoped, subspecijalist za šaku i ruku zatim obavlja detaljan pregled te uz pomoć magnetske rezonance procjenjuje koliko je teško ligament ozlijeđen. U slučaju potpunog pucanja ligamenta, mora se obaviti operacija. Ukoliko se pak radi o djelomičnoj ozljedi ligamenta, može se početno liječiti longetom, a kasnije cirkularnom imobilizacijom u posebnom položaju. Prijelom palčane kosti Osim skijanja, sve veću popularnost kod zimskih sportova dobiva snowboarding ili daskanje. Najčešća ozljeda kod snowboardera je prijelom palčane kosti (radius) u području ručnoga zgloba. Potrebno je istaknuti kako je ovo ujedno i najčešći prijelom na cijelom ljudskom tijelu, jer se ljudi refleksno, prilikom bilo kojeg pada, dočekuju na ruke kako bi zaštitili glavu i ostatak tijela od udarca. Osim što je ovo najčešći prijelom, prijelom palčane kosti također najčešće i krivo zacjeljuje, odnosno u krivom položaju što uzrokuje kasnije tegobe u svakodnevnom životu. Što je stupanj cijeljenja u krivom položaju veći, to su veće i tegobe, kao i smanjenje funkcije šake i ruke. Iz svog iskustva mogu reći kako sve više ljudi sa slomljenom palčanom kosti dolaze sa zimskog odmora. Takav prijelom posebno je čest kod snowboardera zbog neodržavanja ravnoteže prilikom snowboardinga. Kako spriječiti prijelom palčane kosti? Početnici u snowboardingu bi se trebali pridržavati umjerenosti u snowboardu i obavezno imati odgovarajuće rukavice s posebnim umecima koji imaju funkciju štitnika. Za ostale je dovoljno da pripaze prilikom odabira obuće te povećaju mjere opreznosti za vrijeme hodanja po skliskim podlogama. Liječenje slomljene palčane kosti – vrsta liječenja ovisi o tipu prijeloma Ako ipak dođe do prijeloma palčane kosti obavezno se treba javiti ortopedu, po mogućnosti specijalistu za šaku i ruku kako bi se napravio detaljan pregled te potrebna rendgenska snimanja. Ponekad će se moći odrediti liječenje bez operacije (pomoću longete), najčešće kod jednostavnijih i izvan globnih prijeloma. Međutim kod kompleksnih i/ili unutar zglobnih prijeloma, operacijsko liječenje je obavezno. U čak 80% slučajeva, pri liječenju imobilizacijom, dolazi do zacjeljenja kosti u krivom položaju. Tada je jedini način izlječenja operacijsko liječenje koje se stručno naziva korektivnim presijecanjima i ispravljanjima kosti (osteotomijama). Kod oko 30% pacijenata s loše sraslim prijelomom palčane kosti (osobito kod mlađih pacijenata), neophodno je operacijsko korektivno liječenje. U Poliklinici Bilić Vision imamo posebno veliko iskustvo u određivanju optimalne vrste korektivne osteotomije te planiranju, simuliranju i izvođenju takvih zahvata. Zahvatom se popravlja položaj i oblik kosti, uspostavlja pravilan odnos između zglobnih tijela u ručnom, lakatnom i drugim zglobovima te se vraća cijela ili dio funkcije koja je postojala prije loma i cijeljenja palčane kosti u krivom položaju. Prijelom čunaste (skafoidna) kosti ručja Osim skijaškog palca i prijeloma palčane kosti, sve češća „zimska ozljeda“ je i prijelom skafoidne ili čunaste kosti ručja (dio kostiju unutar šake uz ručni zglob). Ono što je karakteristično za prijelom čunaste kosti je da kod oko 20% ozlijeđenih ona uopće ne zacijeli. Do toga najčešće dolazi zbog krive dijagnostike, odnosno nedijagnosticiranja prijeloma ili pogrešnog načina liječenja. Kako bi se izbjegli ovakvi ishodi, iznimno je važno odmah, nakon pada, kontaktirati ortopeda – specijalista za šaku i ruku. Liječenje slomljene čunaste kosti ruke Do prijeloma čunaste kosti ručja dolazi prilikom pada na šaku koja se u ručnom zglobu do kraja savije na suprotnu stranu od strane dlana. Nakon precizne dijagnostike se određuje tip prijeloma te se na temelju toga odlučuje hoće li biti potrebno ići na operaciju ili ne. Ako ste nakon pada na šaku imali bolove sa strane palca i u području ručnog zgloba (neovisno o periodu trajanja boli) najvjerojatnije se radi o prijelomu čunaste kosti. Ukoliko i sami osjećate posljedice nakon prijeloma kada god se dogodio, javite nam se, jer i vama možemo pomoći. Telefon Poliklinike je 01 4678 444 ili se naručite putem online obrasca. NARUČI SE NA PREGLEDISKUSTVA PACIJENATA

The post Najčešće zimske ozljede u području šake i ruke appeared first on Ortopedija Bilić Vision u Zagrebu.

Kako se sačuvati od zimskih bolesti i ozljeda na snijegu i ledu?

prof. dr. sc. Ranko Bilić, specijalist ortoped — Fri, 18 Dec 2015 18:05:09 +0000

Za vrijeme zimskog godišnjeg doba od najmlađih do najstarijih prakticiraju se razne zimske rekreacije i sportovi. Na koncu, to se i preporuča za zdravlje svakog čovjeka. Međutim, nerijetko se griješi u osnovama. Primjerice, odabirom neadekvatne obuće i odjeće stvaraju se savršeni temelji za zimske bolesti i ozljede. U nastavku doznajte kako se sačuvati od zimskih bolesti i ozljeda na snijegu i ledu, a da pritom ne morate smanjiti vaše zimske aktivnosti, odnosno rekreacije. Pothlađenost ili snižena tjelesna temperatura Prilikom sudjelovanja u bilo kakvim zimskim aktivnostima ili sportovima, izloženi smo hladnoći te se lako možemo pothladiti. Iako se često ne misli tako, puno prije se možemo pothladiti na „normalnim“ zimskim temperaturama, nego na ekstremnim minusima i hladnoćama. To je zato jer se čovjek uvijek bolje pripremi, a i ponaša za vrijeme ekstremnih uvjeta hladnoće (bolje se obučemo i što manje boravimo vani). To se ne može reći za normalne zimske uvjete. Često nas znaju zavarati pa stoga misleći kako nije jako hladno, ne obučemo se dovoljno toplo. Uz to smatramo da možemo boraviti vani tijekom cijelog dana, jer opasnosti od bolesti nema. Koji su simptomi pothlađenosti? Kada je tijelo pothlađeno i tjelesna temperatura je snižena, dolazi do drhtanja, mišići postaju sve krući i tijelo ima slabiju koordinaciju pokreta. Također, prilikom pothlađenosti može doći do nižeg stupnja svjesnosti ili zbunjenosti. Svi prethodno navedeni simptomi najčešće uzrokuju padove i zimske ozljede. Osobito ukoliko se zimi bavite rekreacijskim ili sportskim aktivnostima (skijanje, snowboarding ili daskanje, sanjkanje, klizanje i slično). Kako izbjeći pothlađenost na niskim temperaturama? Odjeća i obuća za boravak na niskim temperaturama se treba birati prema temperaturi zraka, prisutnosti i jačini vjetra. Također se treba pripremiti i prema podlozi na kojoj ćemo se kretati (hoće li biti led, snijeg, strmo, ravno itd.). Ukoliko je vaše tijelo u dobroj fizičkoj kondiciji jer je naviklo na rekreaciju te namjeravate i zimi nastaviti s vanjskim sportskim aktivnostima, potrebno je svakako za to vrijeme reducirati odjeću. Preporuča se nositi rezervne komade odjeće sa sobom, a osobito ako dolazi do naglih vremenskih promjena u temperaturi ili oborinama. U tim situacijama je također dobro imati uza sebe neki energetski napitak te nešto hrane. Za avanturiste koji vole skijanje ili snowboarding s dodatnim adrenalinom izvan skijaške staze, trebali bi sa sobom uvijek imati napunjeni mobitel. Preporuča se i da imaju nekoliko svjetlosnih raketa za slučaj nezgode ili ozljede u manje prometnom ili nedostupnom dijelu planine. Takve avanture se svakako ne preporučaju amaterima, a bilo bi dobro to najaviti i nekome od rodbine ili prijatelja. Kada već dođe do pothlađenosti, uobičajeno slijede i padovi i ozljede. Do prijeloma ruke ili šake najčešće dolazi jednom u životu. Međutim, ako se radilo o neprikladnom liječenju, posljedice će ostati do kraja života. U slučaju da se nesreća ipak dogodi, javite nam se. U Poliklinici Bilić Vision se najviše pažnje posvećuje upravo tome da nakon ozljede ili prijeloma pacijent nastavi život bez ikakvih ili s najmanjim mogućim posljedicama. Naručite se na pregled putem telefona 01 4678 444 ili putem online obrasca. NARUČI SE NA PREGLEDISKUSTVA PACIJENATA

The post Kako se sačuvati od zimskih bolesti i ozljeda na snijegu i ledu? appeared first on Ortopedija Bilić Vision u Zagrebu.