Pretražite stranicu

Kako se određuje način liječenja sindroma karpalnog tunela?

Autor: prof. dr. sc. Ranko Bilić, specijalist ortoped
9. studenoga 2018.

Pacijenti se često javljaju s upitima da im je dijagnosticiran sindrom karpalnog tunela. Zanima ih trebaju li obaviti operaciju ili ne. Međutim, odgovor na to pitanje zahtijeva kompleksniju obradu pacijenta. Stoga, sami podatak da je dijagnosticiran sindrom karpalnog tunela nije dovoljan.

dijagnosticiran sindrom karpalnog tunela

Šaka je najvažniji proizvodni i osjetni organ osobe. Živac medianus jedan je od najvažnijih elemenata uspješnog funkcioniranja šake kao funkcionalnog i osjetnog organa.

Način liječenja sindroma karpalnog tunela

specifični testovi

Stoga se način liječenja sindroma karpalnog tunela određuje prema stupnju oštećenja ili kompresiji živca medianusa. To nam određuje klinički nalaz, podatak o trajanju tegoba, specifični testovi te pretraga elektromiografija (EMG).

kirurg za šaku

Ovisno o stupnju oštećenja živca medianusa, primjenjuje se nekoliko vrsta operacijskog liječenja.

Ako se radi o prvom ili drugom stupnju oštećenja ili kompresije živca, tada nije potrebno operacijsko liječenje već je ono potrebno tek u trećoj fazi.

Operacijsko liječenje šake

Obzirom da se radi o mikro-neurokirurškoj operaciji najvažnije je da operaciju radi kvalificirani kirurg za šaku, tj. netko tko primjenjuje sve principe operacijskog liječenja šake. To podrazumijeva operativni zahvat u aksilarnoj blok anesteziji. To izvodi anesteziolog s puno iskustva u primjeni takve vrste anestezije.

Također je od odlučujuće važnosti da se zahvat radi u blijedoj stazi. Odnosno, da se primjeni kožni rez koji je paralelan s kožnim brazdama i koji siječe brazdu ručnoga zgloba pod 60 stupnjeva. Na taj način bi ožiljak bio minimalan ili ga uopće ne bi bilo. Nadalje, neophodno je primijeniti nekoliko dodatnih mikrokirurških zahvata. Njihova primjena ovisi o stupnju oštećenja živca medianusa, hipotrofiji ili hipotoniji tenarne mišićne izbočine, o hipertrofiji (povećanju) tetivnih sinovijalnih ovojnica. Također ovisi i o promjeru luka koji čine kosti ručja koji treba ponekada korigirati u smislu povećanja promjera itd.

Iznimno je važno da se zahvat radi pod velikim povećanjem kako bi se izbjeglo arteficijalno (nehotično) oštećenje živca, presijecanje anastomoze (veze) između živca medianusa i ulnarnog živca itd.

Za dodatna pitanja i informacija, slobodno nam se javite za dogovor oko termina pregleda.

prof. dr. sc. Ranko Bilić, specijalist ortoped

Autor teksta: prof. dr. sc. Ranko Bilić, specijalist ortoped

je specijalist za područja šake, ručnog zgloba, podlaktice, lakta i nadlaktice. Prof.dr.sc. Bilić već više od 30 godina uspješno liječi sve prijelome šake i ruke, sindrome prenaprezanja, oštećenja, tumore itd. Najviše pacijenata koje je prof. dr. sc. Bilić izliječio su mu došli s posljedicama nakon već prethodno neuspješno obavljenog liječenja u drugim ustanovama. U svojem radnom vijeku je do sada operirao više od 15 000 pacijenata s navedenim problemima u području šake i ruke. Prof. dr.sc. Bilić uveo je brojne nove operacijske zahvate po prvi puta u Kliniku za ortopediju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i KBC-a u Zagrebu i jedan je od rijetkih hrvatskih ortopeda čije radove citiraju poznati ortopedski časopisi svjetskog ranga.

* Ovaj stručni tekst je autorsko djelo liječnika Poliklinike Bilić Vision te je kao takvo autentično. Poliklinika Bilić Vision zadržava sva autorska prava na ovaj tekst i zabranjuje bilo kakvo neovlašteno kopiranje i daljnju distribuciju bez navođenja izvora.
Top